PETNjICA – Naglo iseljavanje stanovništva nije mimoišlo ni petnjičku Mjesnu zajednicu Trpezi koja trenutno, sa oko 400 domaćinstava, broji nešto više od hiljadu stanovnika. Mještani navode da je migracija stanovništva posebno izražena poslednjih mjeseci. Kažu da trenutno u inostranstvu živi više ljudi iz Trpezi nego što ih ima u njihovom zavičaju. Naglašavaju da na ovom prostoru borave uglavnom staračka domaćinstva i da postoji veliki broj zatvorenih kuća u kojima niko ne živi. Mještani ukazuju da su migraciona kretanja desetkovala i broj učenika u seoskoj osnovnoj školi. Ističu da mladi ljudi odlaze zbog toga što ne mogu da nađu zaposlenje.
-Broj stanovnika na području Bihora u poslednjih desetak godina praktično je prepolovljen. Tako negativan trend nije zaobišao ni selo Trpezi. To je zaista zabrinjavajuća pojava, jer je prije dvadesetak godina škola u Trpezima brojala 450 učenika, da bi taj broj danas bio sveden na manje od 90. Danas u selu rade samo jedna prodavnica i jedna kafana, a nekad ih je bilo deset. Uzroke ovog pomalo alarmantnog stanja treba tražiti u neravnomjernom regionalnom razvoju i nedostatku radnih mjesta. Tačno je da je dobra putna infrastruktura osnov razvoja. Ali, kad bi i zlatom posuli te puteve narod bi opet odlazio, jer džaba moderni putevi kad nema posla. Zbog toga je neophodno stvarati ambijent da mladi ljudi rade i da žive od svog rada. Ako se to ne uradi, ne piše nam se dobro – navodi predsjednik Mjesne zajednice Trpezi Mithad Cikotić.
On je naglasio da šansu za otvaranje radnih mjesta treba tražiti kroz instaliranje prerađivačkih kapaciteta.
-Nekad je u Trpezima radila fabrika za proizvodnju tepiha koja je upošljavala oko 60 radnika. Tada je selo doživljavalo ekonomski napredak. Međutim, taj pogon je odavno zatvoren. To znači da se moraju naći rješenja za otvaranje pogona za preradu mlijeka, mesa i voća.... Ja sam protiv konstantnih odlazaka u inostranstvo. Ljudi često odlaze „grlom u jagode’’ izlažući se različitim neprijatnostima. Naša djeca se teško prilagođavaju drugoj sredini zbog čega dolazi do određenih trauma što je i najbolnije u čitavoj priči – ističe Cikotić.
S njim je saglasan i Daut Skenderović koji tvrdi da se nekad bolje živjelo nego danas.
-Ja sam 1973. godine napustio posao u beranskom šumskom preduzeću i otišao u Luksemburg. Međutim, tada sam u Luksemburgu imao manju platu nego u beranskoj firmi. Zbog toga sam se nakon dvije i po godine vratio u zavičaj i nastavio da radim u našim preduzećima. To potvrđuje koliko se u socijalizmu bolje živjelo. Vrlo lako se dolazilo do posla. Danas je sve drugačije, jer naša omladina najljepše godine života provodi na birou rada zbog čega i odlaze u srećnije krajeve – smatra Skenderović.
Sličnu konstataciju izrekao je i Sevudin Skenderović, navodeći da je nebriga prema omladini opustošila ruralna područja na sjeveru Crne Gore.
-Radim kao domar u školi i svakodnevno gledam kako broj učenika polako opada. Tako se u poslednjih nekoliko mjeseci deset učenika iz naše škole s porodicama odselilo u inostranstvo. Ljudi su morali da napuštaju Trpezi, jer ovdje nema perspektive za generacije koje dolaze. Nije bilo radnih mjesta, a samim tim ni života. Ipak, nadamo se da će se ponovnim uspostavljanjem opštine Petnjica otvoriti neka razvojna priča i da će i za Trpezi doći bolji dani- kazao je Skenderović.
D.J.
Selo s najviše blizanaca
Selo Trpezi je na širim prostorima poznato kao mjesto u kom se rađa dosta blizanaca. Zabilježeno je da su na svijet dolazile i trojke. Mještani ističu da u tajnosti čuvaju „recept’’ čijom primjenom se, kako tvrde, stoprocentno rađaju dvojke.
-Poznato je da se u Trpezima rađaju blizanci. Neko kaže da je to do vode, ali mi tvrdimo da se radi o posebnom receptu kojeg čuvamo u tajnosti. Svaka djevojka koja želi da joj otkrijemo tajnu prvo mora da se uda u Trpezi i sve će biti završeno po oprobanom receptu – u šali navodi Cikotić.
Za dva mjeseca iz jednog sela otišlo sedam porodica
BIJELO POLjE - Podaci do kojih dolaze bjelopoljske nevladine organizacije pokazuju da je iz jednog sela za dva mjeseca otišlo sedam porodica. U ime NVO sektora Mirela Spahić kaže da se radi o mladim bračnim parovima sa dvoje ili troje djece, te da raste broj porodica koje se iseljavaju uglavnom zbig siromaštva i nezaposlenosti.
- Na trugoj strani Vlada Crne Gore i predstavnici Delegacije Evropske unije u Podgorici stalno govore da ulažu milione u sjeverni region, a na terenu pomaka nema – kaže Spahićeva, i
pojašnjava da njene navode potvrđuje primjer jednog bračnog para koji se prijavio za azil u Francuskoj. On ima 32, a supruga 25 godina i imaju kćerku od dvije godine.
- Otac je kazao da su morali da traže spas jer ovdje nijesu mogli ni da se prehrane, a kamo li da opstanu. Nije radio ni on, ni supruga, a živjeli su sa njegovim roditeljima koji se takođe nalaze na Zavodu za zapošljavanje - priča Spahićeva, dodajući da građani sa sjevera najviše odlaze prema Francuskoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Holandiji. Jedan dio porodica koje odu nalaze smještaj kod rodbine, prijatelja, dok je jedan dio njih u azilu.
-Vlada i Skupština Crne Gore moraju povesti računa o sjevernom regionu i shvatiti iseljavanje stanovništva kao gorući problem. Moraju shvatiti da je na sjeveru teška ekonomska situacija, da vlada velika nezaposlenost i siromaštvo – poručuje Spahićeva.
M.N.
Obezbijediti plasman proizvoda
Ismet Kožar, koji se godinama bavi otkupom mlijeka s prostora Trpezi, tvrdi da bi veća ulaganja u selo i poljoprivredu promijenila demografsku sliku Bihora.
-Godinama smo imali određenih problema s plasmanom mlijeka, jer su pojedine mljekare neredovno isplaćivale premije. To je svakako uticalo da brojni farmeri rasformiraju gazdinstva i napuste zavičaj. Sve to ukazuje da se mladim ljudima, spremnim da se posvete poljoprivredi i stočarskoj proizvodnji, mora posvećivati više pažnje time što će im biti zagarantovan otkup proizvoda – navodi Kožar.